Malo tko nije čuo za Robina Hooda. On je je središnji i legendarni junak niza srednjovjekovnih engleskih balada. U najranijim pisanim izvorima iz sredine 15. stoljeća opisan je kao krvoločan pohlepan pljačkaš. Kasnije je Robin Hood u anglosaskoj književnosti postao plemić-domoljub u anglosaskoj borbi protiv Normana. Konačno mu se u 19.i 20. stoljeću mijenja lik u borca za socijalnu pravdu, koji oduzima bogatima i daje siromašnima.
Prema srednjovjekovnim baladama, Robin Hood zajedno s brojnim suborcima te Little Johnom i Willom Scarletom živi skriven u Šervudskoj šumi (engl. Sherwood Forest) u blizini Nottinghama. Predmetom balada kasnije postaje i ljubav s Marianom. Nije utvrđeno je li Robin Hood postojao kao stvarna povijesna osoba. Wikipedia..
Tko je to Robin Hood u ovoj zajednici?
Kampanja Porezna uprava Robin Hood započela je kao ideja. Ljudi su to voljeli. Postali smo milijunski snažni pokret. I još uvijek raste.
Predani smo smanjenju siromaštva i rješavanju klimatskih promjena oporezivanjem financijskih transakcija.
Vjerujemo da je vrijeme za prepisivanje ugovora između banaka i društva.
Mi smo dobrotvorne organizacije, zelene skupine, sindikati, slavne osobe, financijeri, vjerski vođe i političari.
Mi smo svjetski čelnici – među ostalima, predsjednik Makron iz Francuske, kancelar Merkel iz Njemačke.
Mi smo poslovni ljudi – bivši predsjednik FSA Lord Turner, financijer George Soros, poduzetnik izvanredan Warren Buffet.
Mi smo ekonomisti – dobitnici Nobelove nagrade Joseph Stiglitz i Paul Krugman, direktor Zemaljskog instituta Jeffrey Sachs i još 1.000 drugih ekonomista iz cijelog svijeta.
Mi smo 270.000 prijatelja na Facebooku i desetine tisuća ljudi koji djeluju diljem Velike Britanije. Mi smo 115 organizacija, uključujući dobrotvorne organizacije kao što su Oxfam, Barnardo i Friends of the Earth, svi veliki sindikati i vjerske organizacije kao što su Spasenje
Mi smo dio pokreta kampanja u više od 15 zemalja širom svijeta s milijunima pristaša.
Mi smo snaga s kojom treba računati i zahtijevamo pravdu.
ZAŠTO NAM TREBA ROBIN ?
Jednostavno je: financijska kriza i recesija ostavili su masivnu rupu u javnim financijama u Velikoj Britaniji. Poslovi i javne službe ugrožavaju se u Velikoj Britaniji, dok se mnoge druge razvijene i zemlje u razvoju suočavaju sa sličnom borbom. Ali postoji još jedan način. Tisuće navijača Robin Hooda vjeruju da bi banke, hedge fondovi i ostatak financijskog sektora trebali platiti svoj fer udio kako bi razjasnili nered koji su stvorili.
DUG I POMOĆ
Dva velika pitanja ozbiljno utječu na šanse siromašnih zemalja da prevladaju siromaštvo.
Jedna je količina pomoći koju dobiju.
Drugi je iznos duga koji vraćaju.
U 2015. godini, ukupni javni dug koji duguju zemlje u razvoju bio je nevjerojatan 2,4 dolara – da, to ste ispravno pročitali. Vlade tih zemalja potrošile su 300 milijardi dolara za servisiranje ovih dugova. Vlade 48 “najnerazvijenih zemalja”, koje uključuju zemlje pogođene katastrofama, sukobima i bolestima kao što su Haiti, Afganistan i Sierra Leone, potrošili su 12 milijardi dolara servisiranju inozemnih dugova umjesto da troše taj novac na obnovu cesta, vraćajući djecu natrag u školu ili liječnike.
Zato učinimo matematiku – ako neka zemlja troši dragocjenu gotovinu na otplatu dugova – ne treba biti genija da se utvrdi da nema puno preostaje potrošiti na vitalne usluge kao što su bolnice i škole.
Otkazivanje duga može napraviti veliku razliku – budući da je dug Zambije otkazan 2005. godine, vlada je uspjela ukloniti naknade za zdravstvenu zaštitu koja je zaustavila milijune korisnika da pristupaju zdravstvenoj zaštiti.
Godine 1970., bogate zemlje obećale su dati samo 0,7% svog nacionalnog dohotka kao stranu pomoć. Pomoć zapravo radi: na primjer, ceste izgrađene u Etiopiji znače da djeca mogu doći u školu, a poljoprivrednici prevoze i prodaju svoje usjeve. Ali 40 godina kasnije, samo je 6 držalo to obećanje.
Britanska javnost ima dugu tradiciju pomaganja potrebama u inozemstvu. Velika Britanija do sada je zadržala svoju predanost pomoći u inozemstvu – ali nije Robin Hood Tax očigledan način financiranja?
Robin Hood Tax mogao bi podići milijarde svake godine kako bi se osiguralo da bogate zemlje ispunjavaju svoje obveze pomoći i olakšaju dug davanih zemalja.
ZDRAVLJE I DOBROBIT
Sigurna pitka voda, pristup liječnicima, pristupačna medicina, čisti WC – to je bez umova. Ipak, milijuni ljudi diljem svijeta nemaju pristup tim osnovnim potrebama.
Bolest sprečava ljude da rade, nemaju dovoljno novca za plaćanje zdravstvenih pristojbi i lijekova – pa ne samo da su zarobljeni u ciklusu siromaštva, već i štete lokalnom gospodarstvu.
Ali u mnogim područjima jednostavno nema dovoljno bolnica, klinika i osoblja. Jedno rješenje je imati vojsku zdravstvenih djelatnika na terenu – jednostavan, ali vrlo učinkovit.
2,4 milijarde ljudi nemaju adekvatne sanitarne objekte, što dovodi do skoro milijun smrtnih slučajeva svake godine od bolesti koje se lako mogu spriječiti, uključujući gotovo 1000 smrtnih slučajeva svakog pojedinog dana.
Siromašni životni uvjeti, gladni i pothranjeni, oslabit će imuni sustav i učiniti ljude osjetljivijima na stanja poput proljeva i upale pluća. Zaustavili smo to što se događa u bogatim zemljama – i to možemo učiniti i za siromašne zemlje.
Porez na Robin Hood mogao je podići milijarde godina kako bi pomogao osigurati bitnu zdravstvenu zaštitu, čistu vodu i hranu u najsiromašnijim zemljama svijeta,
GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA
Učinci globalne ekonomske krize osjećali su se diljem svijeta, a svi smo još uvijek pooštravali pojaseve. A siromašne zemlje, koje nisu učinile ništa da izazovu krizu, i dalje su najteže pogođene.
Zamislite da ste već potrošili 80% svog dohotka na hranu – čak i najmanji rast cijena ili pad prihoda moglo bi značiti da idete bez hrane za nekoliko dana. Što bi ti napravio?
Krizna kriza, financijska nesreća, recesija, globalna kriza – sve što ste odabrali nazvati – ekonomska kriza koja je započela 2008. godine pokrenula je zabrinjavajući lanac događaja.
Dok su se svjetska tržišta srušila, bilo je daleko manje novca za krug. Ljudi diljem svijeta kupili su manje stvari. Izvoz zemalja u razvoju pada i milijuni radnih mjesta nestaju. Ova kriza stvorila je financijsku “rupu” za 56 najsiromašnijih zemalja, uglavnom u Africi. Zambija je smanjila svoje zdravstvene troškove, dok su Niger i Mali uzeli sjekiru u školski budžet.
Siromašni ljudi se bore – ali oni ga otvrdnu, bore se da se povuku iz siromaštva. No, utjecaj ove krize i dalje će ih pogoditi teže i duže.RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Žene diljem svijeta i dalje zaradjuju samo 77p za svaku funtu koju muškarci zarađuju. I samo polovica žena ima prvo zaposlenje. Unatoč tome, žene i dalje rade duže od muškaraca, jer češće ne snose odgovornost za kućanske poslove i brigu za obitelj.
Danas se dvostruki broj žena širom svijeta ne može čitati od muškaraca, a djevojčice su još vjerojatnije da nikad ne ulaze u učionicu nego dječaci. Žene trebaju jednak pristup ekonomskim i obrazovnim mogućnostima te pravilan pristup zdravstvenim uslugama. Dokazi pokazuju da kada žene dobiju bolju ponudu, to nisu samo žene koje dobivaju – nego i njihove obitelji i šire zajednice.
Gender nejednakosti često su posljedica ukorijenjenih stavova koji također mogu oduzeti ženama ono što se događa u njihovim životima – pa čak i vlastitim tijelima. Više od trećine žena imalo je fizičko ili seksualno nasilje u nekom trenutku u životu.
Žene su također uskraćene riječima o tome što se događa u njihovim zemljama. Manje od četvrtine svih parlamentarnih mjesta imaju žene, kada su žene koje najviše trpe tijekom razdoblja sukoba i ekonomskog stresa. Unatoč tome, donatorska i domaća sredstva za osnaživanje žena mali su u usporedbi s drugim prioritetnim područjima.
Robin Hood Tax mogao bi podići milijarde svake kako bi se borila protiv diskriminacije i nepravde, te pomogla da žene dobiju poštenu ponudu koju zaslužuju.
GLOBALNA KLIMATSKA PROMJENA
Klimatske promjene glavna su prijetnja za sve nas – a posebno na milijune ljudi koji žive u siromaštvu.
Bogate zemlje proizvode većinu stakleničkih plinova, ali najsiromašnije zemlje su najteže pogođene. Klimatske promjene narušavaju sezonske obrasce koji mogu utjecati na usjeve. Povećane poplave, suše, cikloni i oluje donose snažnu glad, siromaštvo i bolest što znači da su više života ugroženi.
Nestašice vode već ostavljaju do 3 milijarde ljudi u zemljama diljem Srednjeg istoka i Azija očajavajući za vodu većinu godine i samo će pogoršati. Velika većina korištenja vode je za navodnjavanje usjeva, ali kraća kišna godišnja doba na suhim područjima će smanjiti prinose usjeva i povećati brojno pothranjenih ljudi globalno za 50 milijuna – s oko polovice ove djece. Nestašica vode mogla bi naposljetku izmijeniti do tri četvrtine milijardu ljudi.
Nasuprot tome, vlažna područja će vidjeti dulje kiše, više oluja i poplava, najteže udarajući najsiromašnije i najmanje dobro pripremljene zemlje. 70% smrti od prirodnih nepogoda već su povezane s vodom, s poplave i ekstremnih vremenskih prilika udvostručuju se tijekom desetljeća, a tsunami postaju još smrtonosni s porastom razine mora. Ako se ne poduzme nikakva akcija za suzbijanje emisija ugljičnog dioksida, porast razine mora od više od jednog metra će na kraju raseliti 50 milijuna ljudi na globalnoj razini – uglavnom u zemljama u razvoju – dok je zemlja potopljena.
A ljudi koji žive u siromaštvu više su ranjivi zbog brojnih razloga. Na primjer, često su prisiljeni živjeti u privremenim naseljima, na zemlji skloni poplavama, olujama i klizištama.
Globalni čelnici iz bogatih zemalja već su prihvatili ovu odgovornost – obećavajući 100 milijardi dolara godišnje za financiranje razvoja i prilagodbe niskih emisija ugljika u siromašnim zemljama.
Ali fond nije ispunjen. I vrijeme istječe.
Robin Hood Tax mogao bi svake godine podići milijarde za borbu protiv klimatskih promjena, pomoći ljudima prilagoditi se promjeni klime i razvijanju zelenih gospodarstava.
Više o aktivnostima i djelovanju ove kampanje Robin Hood se moze naći na: https://www.robinhoodtax.org.uk/who-we-are
Nama u BiH bi zasigurno trebao ne jedan Robin Hood koji se bori za socijalnu pravdu, već ljudi koji će dali od politički, ekonomski, te drugi aspekata koji odlučivaju kako se danas živi u ovoj državi. Svakim danom sve smo više bliži ponoru, bespuću, nepovjerenju, siromaštvu, iz koje očito dugi niz godina nikako se izvući!
Tko je za to kriv?
Autorica: Žana Alpeza
Kolumna Objavljena na BH web portalu Mreža Mira:
http://www.mreza-mira.net/vijesti/clanci/robin-hood-kampanja-protiv-siromastva/
